Čajnik.com

Biljni čajevi

Caj od rujevine (bazge): Prirodni lijek za prehladu, gripu i jacanje imuniteta

Šolja čaja od rujevine sa sušenim cvjetovima bazge i tamnim bobicama

Rujevina (Sambucus nigra), poznata i kao bazga ili zova, jedno je od najkorisnijih ljekovitih drveca na Balkanu. Od cvjetova i plodova pripremaju se cajevi, sirupi i sokovi koji su stoljecima koristeni za lijecenje prehlade, gripe i jacanje imuniteta. Mirisljavi bijeli cvjetovi u proljece i tamni grozdovi plodova u jesen cine rujevinu jednom od najdragocjenijih i najsvestranijih biljaka narodne medicine nasih prostora. U ovom clanku detaljno cemo objasniti sta je rujevina, kako pripremiti caj, koje su njene ljekovite osobine i na sta obratiti paznju prilikom konzumiranja.

Sta je rujevina?

Rujevina je listopadno drvo ili veci grm iz porodice mosuljica (Adoxaceae) koji naraste do 6-10 metara visine. Kora je sivo-smeda i raspucala, a srz grana je bijela i sundjerasta. U fitoterapiji se koriste dva dijela biljke: cvjetovi (flores sambuci) i zreli plodovi (fructus sambuci). Cvjetovi se beru u proljece i imaju intenzivan, sladak miris, dok se tamnocrni plodovi skupljaju u jesen. Na Balkanu je rujevina duboko ukorijenjena u narodnu medicinu i kuhinju - od cajeva i sirupa do sokova i dzemova.

Botanicke karakteristike rujevine

Rujevina je drvo ili razgranati grm s karakteristicnom sivom korom i sundjerstom srzi u granama. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 5-7 sitno nazubljenih listica. Cvjetovi su sitni, bijeli do zuckasti, skupljeni u velike stitaste cvatove precnika i do 25 cm, sa izrazito slatkim mirisom. Plodovi su sitne, sjajne, tamnocrne bobice rasporedjene u viseee grozdove. Cijela biljka osim cvjetova i zrelih plodova sadrzi toksicne tvari.
  • Habitus: listopadno drvo ili grm, do 6-10 m visine
  • Kora: sivo-smeda, raspucala; srz bijelkasta, sundjrasta
  • Listovi: neparno perasti, 5-7 listica, nazubljeni rubovi
  • Cvjetovi: sitni, bijeli, u velikim stitastim cvatovima (do 25 cm)
  • Plodovi: sitne crne bobice u visecim grozdovima
  • Miris cvijeta: intenzivan, sladak, karakteristican

Rasprostranjenost i staniste

Rujevina raste sirom Balkana i cijele Evrope, od nizina do brdskih podrucja (do oko 1500 m nadmorske visine). Voli vlazna, plodna tla bogata azotom i cesto se nalazi uz potoke, na rubovima suma, u zivicama, uz ograde i na zapustenim mjestima u blizini naselja. Na Balkanu je izuzetno rasprostranjena - u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji cesto raste uz seoska dvorista, pored rijeka i na obodima suma. Rujevina je pionirska vrsta koja brzo kolonizira napustena i degradirana zemljista.

Narodni nazivi i latinski naziv

Latinski naziv rujevine je Sambucus nigra L. Ime potice od grcke rijeci 'sambuke' (vrsta flaute), jer su se od izdubljenih grana pravili muzicki instrumenti. Na razlicitim dijelovima Balkana koriste se razliciti narodni nazivi.
  • Bosna i Hercegovina: bazga, zova, rujevina, boz
  • Hrvatska: bazga, baza, zova, svib
  • Srbija: zova, bazga, buza
  • Crna Gora: zova, bazga
  • Slovenija: bezeg, bozdrev
  • Latinski: Sambucus nigra L.

Caj od rujevine: Recept i priprema

Od rujevine se pripremaju dva osnovna tipa caja - od cvjetova (cesci i blazi) i od plodova (jaci, za imunitet). Caj od cvijeta rujevine je klasican balkanski lijek za prehladu i gripu, dok je caj od plodova bogat izvor antioksidanata i vitamina C. Za opce savjete o metodama pripreme pogledajte kako pravilno pripremiti caj.

Recept za caj od cvijeta rujevine

Caj od cvijeta rujevine je najcesci oblik upotrebe ove biljke. Priprema se jednostavno:
  • Stavite 2-3 cajne kasicice (3-5 g) osusenih cvjetova rujevine u solju
  • Prelijte sa 250 ml kipuce vode
  • Poklopite i ostavite da odstoji 10-15 minuta
  • Procijedite i pijte toplo
  • Za pojacano znojenje kod prehlade, pijte sto topliji caj i pokrijte se toplim pokrivcem
  • Po zelji dodajte med i limun za bolji okus i dodatni vitamin C
SastojakKolicina
Suseni cvijet rujevine2-3 cajne kasicice (3-5 g)
Kipuca voda250 ml
Vrijeme odstajanja10-15 minuta
Temperatura vode100 stepeni C

Recept za caj od plodova rujevine

Caj od plodova rujevine priprema se kuhanjem, jer plodovi moraju biti termicki obradjeni. Upozorenje: Nikada ne konzumirajte sirove plodove rujevine - sadrze cijanogene glikozide koji su otrovni.
  • Stavite 1-2 cajne kasicice susenih plodova u posudu
  • Dodajte 250 ml hladne vode
  • Dovedite do kljucanja i kuhajte na laganoj vatri 10-15 minuta
  • Skinite s vatre, poklopite i ostavite jos 5 minuta
  • Procijedite i pijte toplo ili ohladjeno
SastojakKolicina
Suseni plodovi rujevine1-2 cajne kasicice
Hladna voda250 ml
Kuhanje na laganoj vatri10-15 minuta
Dodatno odstajanje5 minuta

Preporucene doze i ucestalost konzumiranja

Doziranje caja od rujevine ovisi o svrsi upotrebe. Tokom akutne prehlade ili gripe moze se piti i do 5 salica dnevno, dok je za prevenciju dovoljna 1-2 salice. Kure se obicno provode tokom sezone prehlada (jesen/zima) uz povremene pauze.
KategorijaDnevna dozaNapomena
Odrasli (prehlada/gripa)3-5 salica dnevnoTokom trajanja bolesti
Odrasli (prevencija)1-2 salice dnevnoU sezoni prehlada
Djeca (3-12 godina)1-2 salice dnevnoBlaze koncentracije
Djeca (1-3 godine)Pola salice razblazenogKonzultovati pedijatra
Trudnice1-2 salice dnevno (cvijet)Izbjegavati plodove

Kombinovanje rujevine s drugim biljem

Rujevina se izvrsno kombinuje s drugim ljekovitim biljkama, posebno onima koje su korisne za prehladu i imunitet. Na Balkanu su tradicionalne mjesavine sa lipom i sipkom.
  • Rujevina + lipa: klasicna balkanska kombinacija za prehladu - dvostruko diaforeticko djelovanje, snazno pojacava znojenje i snizava temperaturu
  • Rujevina + sipak: vitaminska bomba za imunitet - vitamin C iz obe biljke sinergisticki djeluje
  • Rujevina + majcina dusica: za kasalj, bronhitis i upalu grla
  • Rujevina + kamilica: blaga, smirujuca kombinacija za djecu kod prehlade
  • Rujevina + nana: osvjezavajuca kombinacija kod gripe s mucninom
  • Rujevina + med + limun: tradicionalni balkanski recept za prehladu koji se prenosi generacijama

Ljekovita svojstva rujevine

Rujevina posjeduje izuzetno bogat spektar ljekovitih svojstava. Cvjetovi i plodovi sadrze razlicite bioaktivne tvari koje djeluju protuupalno, antivirusno, antioksidativno, diaforeticki (pojacavaju znojenje) i imunostimulativno. Moderna nauka sve vise potvrduje ono sto je balkanska narodna medicina znala stoljecima.

Aktivni sastojci rujevine

Cvjetovi i plodovi rujevine sadrze razlicite grupe bioaktivnih spojeva. Cvjetovi su bogatiji etericnim uljem, flavonoidima i sluzima, dok su plodovi izvor antocijana i vitamina.
SastojakPrisutnostDjelovanje
Flavonoidi (rutin, kvercetin, izokvercetin)Cvjetovi i plodoviProtuupalno, antivirusno, antioksidativno
Antocijani (cijanidin-3-glukozid)Plodovi (visok sadrzaj)Snazni antioksidansi, antivirusno djelovanje
Fenolne kiseline (hlorogenska)Cvjetovi i plodoviAntioksidativna zastita
Etericno uljeCvjetoviAntisepticko i aromaticno djelovanje
SluziCvjetoviOblazu sluznice grla i disnih puteva
Vitamin CPlodovi (36 mg/100g)Podrska imunitetu
Vitamin A (karotenoidi)PlodoviZastita sluznica i koze
Organske kiselineCvjetoviDiaforeticko djelovanje

Diaforeticko i antipiretsko djelovanje

Caj od cvijeta rujevine je jedan od najefektivnijih prirodnih diaforetika - tvari koje pojacavaju znojenje. Diaforeticko djelovanje je kljucni mehanizam kojim rujevina pomaze kod prehlade i gripe: pojacano znojenje pomaze tijelu da snizi povisenu tjelesnu temperaturu prirodnim putem, bez upotrebe sintetskih lijekova. Na Balkanu je tradicionalni recept za snizavanje temperature: popiti 2-3 salice vruceg caja od cvijeta bazge u kratkom vremenskom razmaku i pokriti se toplim pokrivcem. Znojenje obicno nastupa unutar 30-60 minuta i donosi olaksanje.

Antivirusno i imunostimulativno djelovanje

Flavonoidi i antocijani iz rujevine imaju dokazano antivirusno djelovanje. Klinicke studije su pokazale da ekstrakt plodova rujevine moze skratiti trajanje gripe za 3-4 dana i znacajno ublaziti simptome poput groznice, bolova u tijelu i umora. Antivirusni mehanizam se temelji na blokiranju receptora na virusnim cesticama, cime se sprjecava ulazak virusa u zdrave celije. Istovremeno, flavonoidi stimulisu proizvodnju citokina koji aktiviraju imunoloski odgovor organizma. Redovno konzumiranje caja od rujevine u sezoni prehlada moze znacajno smanjiti rizik od respiratornih infekcija.

Za sta se koristi caj od rujevine?

Caj od rujevine ima izuzetno siroku primjenu u tradicionalnoj i modernoj fitoterapiji. Na Balkanu je to jedan od prvih cajeva po koji se poseze pri prehladi i gripi, ali njegova upotreba daleko nadilazi sezonske bolesti.

Rujevina za prehladu i gripu

Ovo je primarna i najvaznija upotreba rujevine na Balkanu. Caj od cvijeta bazge pojacava znojenje i pomaze tijelu da se prirodno izbori s poviseenom temperaturom. Antivirusna svojstva pomazu u borbi protiv uzrocnika bolesti, dok sluzi oblazu i stite upaljeno grlo. Na Balkanu, pri prvim znakovima prehlade, priprema se vruc caj od bazge sa medom i limunom. Za maksimalan ucinkak, preporucuje se popiti 3-5 salica dnevno tokom akutne faze bolesti, obavezno toplo i uz mirovanje.

Rujevina za kasalj i disne puteve

Sluzi prisutne u cvjetovima rujevine oblazu upaljene sluznice disnih puteva i ublazavaju suhi, nadrazajni kasalj. Protuupalno djelovanje smanjuje oticanje sluznice nosa i bronhija, olaksavajuci disanje. Inhalacija parom caja od rujevine je tradicionalni balkanski postupak za zapuseni nos i sinusitis - pripremite jaci caj (4-5 kasicica na pola litre vode), nagnite se nad posudu i prekrijte glavu rucnikom. Udisajte paru 10-15 minuta.

Rujevina za jacanje imuniteta

Preventivna upotreba caja od rujevine u jesenjim i zimskim mjesecima pomaze u jacanju imunologskog sistema. Vitamin C iz plodova, antocijani i flavonoidi zajednicki stimulisu imunoloski odgovor organizma. Kombinacija caja od cvijeta bazge i caja od sipka je balkanska klasika za prevenciju sezonskih bolesti. Preporucuje se piti 1-2 salice dnevno tokom cijele sezone prehlada.

Ostale primjene rujevine

Pored respiratornih bolesti i imuniteta, rujevina se tradicionalno koristi za niz drugih zdravstvenih tegoba na Balkanu.
  • Blagi edemi: diureticko djelovanje pomaze u izbacivanju viska tecnosti iz organizma
  • Reumatske tegobe: tradicionalna upotreba za ublazavanje bolova u zglobovima i misicima
  • Konstipacija: plodovi imaju blago laksativno djelovanje
  • Kozne probleme: obloge od caja za kozne upale, osipe i manje opekotine
  • Upala grla: grgljanje toplim cajem za ublazavanje bola i upale

Kako se koristi rujevina?

Rujevina se moze koristiti na vise nacina, ovisno o zdravstvenom problemu. Najcesci oblik je topli caj od cvjetova, ali na Balkanu su jednako popularni sirupi, sokovi i obloge.

Unutrasnja primjena rujevine

Najcesci nacin koristenja rujevine je u obliku toplih napitaka pripremljenih od cvjetova ili plodova. Na Balkanu je posebno popularan sirup od cvijeta bazge.
  • Caj od cvijeta: 2-3 kasicice na 250 ml kipuce vode, 10-15 minuta - za prehladu, gripu i znojenje
  • Caj od plodova: 1-2 kasicice kuhati u 250 ml vode 10-15 minuta - za imunitet i antioksidativnu zastitu
  • Sirup od cvijeta bazge: tradicionalni balkanski pripravak od svjezih cvjetova, secera, limuna i vode - razblazi se vodom
  • Sok od plodova: koncentrirani izvor antocijana i vitamina C - za imunitet
  • Tinktura: 20-40 kapi u toploj vodi, 3 puta dnevno

Vanjska primjena i inhalacije

Rujevina ima znacajnu vanjsku primjenu, posebno kod respiratornih tegoba i koznih problema. Inhalacija parom jakog caja od cvijeta bazge je tradicionalni balkanski postupak za zapuseni nos, sinusitis i bronhitis. Obloge natopljene cajem koriste se za kozne upale, osipe i manje opekotine. Grgljanje toplim cajem pomaze kod upale grla, promuklosti i bolnih desni. Kupke sa dodatkom jakog caja koriste se za umorne noge, reumatske tegobe i kozne iritacije.

Kako se bere i susi rujevina?

Berba rujevine zahtijeva paznju i znanje, jer se koriste iskljucivo cvjetovi i zreli plodovi. Svi ostali dijelovi biljke (listovi, kora, grane, nezreli plodovi) sadrze toksicne tvari i ne smiju se koristiti.

Berba i susenje cvjetova

Cvjetovi rujevine beru se u maju i junu, kada su potpuno otvoreni i najmirisavniji. Beru se citavi cvatovi - rezite stabljiku neposredno ispod cvata ostrirm nozicama ili makazama. Berite po suhom i suncanom vremenu, najbolje u kasnim jutarnjim satima nakon sto rosa ispari. Svjeze ubrane cvatove rasporedite u tankom sloju na cistu podlogu i susite na prozracnom, sjenovitom mjestu 5-7 dana. Kada su cvjetovi suhi, pazljivo ih otkinte od stabljike i peteljki. Pravilno osuseni cvjetovi trebaju sacuvati svoju svetlozutu boju i karakteristican sladak miris.

Berba i susenje plodova

Plodovi rujevine beru se u septembru i oktobru, kada su potpuno zreli i tamnocrne boje. Beru se citavi grozdovi. Nikada ne berite nezrele (zelene ili crvene) plodove - oni sadrze visoke koncentracije cijanogenih glikozida koji su otrovni. Plodove skinite s peteljki i susite u tankom sloju na temperaturi do 40 stepeni C ili u susari. Alternativno, svjezi plodovi se mogu zamrznuti za kasniju upotrebu. Susene cvjetove cuvajte do 2 godine, a plodove do 1 godine u tamnim, suhim staklenim teglama ili papirnatim vrecicama.

Moguce nuspojave i mjere opreza

Caj od cvijeta rujevine je generalno siguran kada se pravilno priprema i konzumira u umjerenim kolicinama. Medjutim, postoje vazna upozorenja koja se moraju postovati, posebno u vezi sa plodovima i ostalim dijelovima biljke. Pogledajte i nas vodic o nuspojavama biljnih cajeva.
  • Sirovi plodovi su OTROVNI - sadrze sambunigrin (cijanogeni glikozid) koji izaziva mucninu, povracanje, grceve i proliv. Plodove uvijek termicki obraditi (kuhati ili susiti)
  • Nezreli plodovi (zeleni/crveni) su posebno opasni i nikada ih ne treba konzumirati ni u kom obliku
  • Listovi, kora i zeleni dijelovi biljke su toksicni i ne smiju se koristiti za caj ili bilo koju drugu primjenu
  • Moguce su blage zeludacne tegobe (mucnina, proljev) kod osjetljivih osoba, posebno pri visim dozama caja od plodova
  • Rujevina ima diureticko djelovanje i moze pojacati ucinkak lijekova za snizavanje krvnog pritiska i diuretika
  • Kod osoba s autoimunim bolestima savjetuje se oprez zbog imunostimulativnog djelovanja
  • U trudnoci se preporucuje konzumacija samo caja od cvijeta u umjerenim kolicinama (1-2 salice) uz konzultaciju ljekara; izbjegavati caj od plodova
  • Alergijske reakcije su rijetke, ali moguce kod osoba osjetljivih na biljke iz porodice mosuljica

Za ovaj tekst korištene su međunarodne, svjetske i domaće literature za izvor informacija. Pogledajte izvore i reference

Pogledajte proces kako pripremamo sadržaj